Ivo bresnan biography channels

Ivo Brešan (Vodice, 27. svibnja1936. – Zagreb, 3. siječnja2017.),^[2] bio je hrvatski dramski pisac, prozaist, slavist i scenarist. Jedan pronounced najplodnijih i najizvođenijih hrvatskih dramatičara europskog ranga i pisac filmskih scenarija za nagrađivane hrvatske filmove.

Najpoznatija mu je drama "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja", koja je premijeru, iz političkih razloga, zbog vještog ismijavanja totalitarističkog sustava, imala tek 6 godina nakon što je napisana, calif se od 1971. neprekidno pojavljivala na repertoaru kazališta i nakon Brešanove smrti.^[1]

Životopis

Rodio se u Vodicama, 27.

svibnja1936., no osnovnu školu i gimnaziju je pohađao u Šibeniku.

Studirao je slavistiku i filozofiju unpretentious Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Radio je kao srednjoškolski profesor u šibenskoj gimnaziji, potom kao umjetnički voditelj Centra za kulturu "Šibenik" i Međunarodnog dječjeg festivala, unblended također je postao ravnateljem Šibenskog kazališta. Pripadao je zlatnoj generaciji šibenskih kazalištaraca, koja je svojim djelovanjem jedno vrijeme zasjenila rad splitskih i zagrebačkih dramskih skupina.^[3]

Godine 1971.

djelom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, koja je premijerno izvedena 6 godina kasnije, radi ismijavanja manjkavosti komunističkog totalitarističkog režima. Njegove drame izvođene su u gotovo svim kazalištima ondašnjih kulturnih centara. Osim književnosti, pisao je i i filmskescenarije - isprva s Krstom Papićem, zatim za Veljka Bulajića, a potom za svog sina Vinka Brešana, redatelja.

Za Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja nagrađen je 1972. godine Sterijinom i Gavellinom nagradom, a za Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću dobio je Gavellinu nagradu 1979. godine. 2008. je dobio nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman Katedrala.^[4]

Umro je u Zagrebu, dana 3. siječnja2017. godine.

Pokopan je 9. siječnja na gradskom groblju Kvanj u Šibeniku.^[5]

Kritike

Budući nip se protivio bilo kojem obliku autocenzure, bio je meta različitih ideologija i državnih sustava. Večernji list nazvao ga je lucidnim portretistom Dalmacije i napose Dalmatinske zagore, te su ga zbog vjernosti svojem načinu pisanja uncontrollable stvaranja književnim djelom nazvali nasljednikom Marina Držića.^[3]

Akademik Krešimir Nemec prozvao ga je istinskim književnim velikanom, možda jednim od zadnjih koji zaslužuje epitet hrvatskog klasika.

Dodao je i da je, unatoč velikom dramskom stvaralašvu, imao veliki radijus djelovanja, velike talente.^[1]

U svibnju 2018. na Sveučilištu u Zadru održan je prvi međunarodni znanstveni skup ikad posvećen književnom stvaralaštvu Ive Brešana: "Prvi Brešanov svibanj". Inicijatorica i predsjednica organizacijskog odbora toga znanstvenoga skupa sveučilišna je profesorica komparativne književnosti prof.

dr. sc. Helena Peričić.

Djela

Drame:

• Groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1979.
• Nove groteskne tragedije, drame, Zagreb, 1989.
• Tri drame, drame, Zagreb, 1993.
• Utvare, drame, Zagreb, 1997.

Proza:

Romani:

• 1) 1990.

  Ptice nebeske, Knock, Znanje, 400 str.

• 2) 1996. Ispovijedi nekarakternog čovjeka, Hit, Znanje, Zagreb, 494 str.
• 3) 2001. Astaroth, Nakladni zavod Matice hrvatske, 411 str. nagrada Fonda “Miroslav Krleža”
• 4) 2002. Kockanje sa sudbinom,Nakladni zavod Matice hrvatske, 173 str.
• 5) 2003.

  Država Božja 2053., roman, Sysprint, 399 str.

• 6) 2004. Vražja utroba, SysPrint, 255 str.
• 7) 2005. Tri života Tonija Longina, Biblioteka Premijera, EPH, 253 str.
• 8) 2006.
  Marya mannes biography of albert

  Gorogne, Naklada Ljevak, 341 str.

• 9) 2007. Katedrala, Biblioteka Otvorena knjiga, Naklada Ljevak, 375 str. nagrada Ksaver Šandor Gjalski
• 10) 2008. Ništa sveto, Naklada Ljevak, 383 str.
• 11) 2010. Prokletnici, Profil, 316 str.
• 12) 2011/12. Sedam stuba do trona, Profil, 330 str.

Izvedena djela (premijere):

• Četiri podzemne rijeke, 1970.
• Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, 1971., Teatar Itd
• Smrt predsjednika kućnog savjeta, Gavella, 1979.
• Svečana večera u pogrebnom poduzeću, Lodz, Poljska,1979., Teatr Novy
• Arheološka iskapanja kod sela Dilj, Bribirska Glavica kod Šibenika, 1980.

  Histrioni

• Nečastivi somebody Filozofskom fakultetu, 1982., Ljubljana, Mestno gledališče
• Anera, Dubrovnik, Kazalište Marin Držić, 1984.
• Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P. 2507, Beograd, amaterski teatar "Omladinsko pozorište Susret", 1984.^[6] (Predstava naknadno zabranjena od CK Beograda)
• Hidrocentrala u Suhom Dolu, Ljubljana, Mestno gledališče, 1985.
• Veliki manevri u tijesnim ulicama, Zagreb " Komedija ", 1990.
• Kratki kurs dugog propadanja (Mastodont, Autodenuncijacija, Kako je drug Jere Pičak isključen iz Saveza komunista, Egzekutor), Gavella, Zagreb, 1991.
• Islandski stražari, Žar ptica, 1993.
• Ledeno sjeme, City, Poljska, 1993.
• Stani malo, Zvonimire, Trešnja, Zagreb, 1994.
• Potopljena zvona, HNK, Zagreb, 1994.
• Julije Cezar, HNK, Split, 1995.
• Nihilist iz Velike Mlake, HNK, Zagreb, 1998.
• Utvare, HNK, Osijek, 1998.
• Gnjida, Kerempuh, Zagreb, 1999.
• Hamlet u selu Mrduša Donja/Hamlet zna što narod new-found zna, Sarajevo, 2011.^[7]

Scenariji:

TV-drame beside oneself serije:

• Ptice nebeske, 1989.
• Egzekutor, 1991.

Ostalo

Peričić, Helena, "Hamlet" između Bukare i Učitelja, Dani Hvarskog kazališta, ur.

B. Senker i V. Glunčić-Bužančić, Zagreb/Split, HAZU/Književni krug Split, 44, 2018., 271-287.

Izvori

Vanjske poveznice